Stari grad Budva, sa svojim kamenom popločanim ulicama, istorijskom arhitekturom i kulturnim bogatstvom, blago je koje nas povezuje sa prošlošću. Kako težimo napretku i modernosti, postaje imperativ da razmotrimo održivost u kontekstu ovih jedinstvenih oblasti pa i u turizmu. Ovaj članak autorke mr Marije Lazarević, ekspertkinje u oblasti planiranja i upravljanja turističkim destinacijama, objašnjava značaj održivosti u Starom gradu, predstavljajući izazove sa kojima se suočava i predlaže strateški pristup za njegovo očuvanje za buduće generacije.
Kolumna: Stari grad – strateški pristup, objavljena je na portalu RTV Budva. https://www.rtvbudva.me/vijesti/stari-grad-strateski-pristup/75742
Prije svega, treba da razumijemo naš Stari grad. Stari grad nije samo zbirka zgrada i kuća, on je živi odraz istorije, koji otjelotvoruju priče, tradicije i zanatske vještine prošlih epoha. Od starogradskih pjaceta i trgova, preko znamenitih kuća i zidina pa do Citadele, svaki kamen je svjedočanstvo o generacijama koje su živjele i gradile prije nas.
Da bismo krenuli sa pričom dalje, moramo biti svjesni i ukazati na tri glavna izazova sa kojima se naš Stari grad susreće dugi niz godina, pa i decenijama.
1. Prekomjerni i nekontrolisani turizam – šarm Starog grada često privlači navalu turista, što dovodi do prenatrpanosti, buke, habanja infrastrukture, opterećenja lokalnih resursa te olakog otvaranja ugostiteljskih lokala gdje usluge isključuju jezik lokalnog stanovništva.
2. Pogoršana infrastruktura – Stari grad se suočava sa izazovom održavanja zastarjele infrastrukture. Pojedine kuće, Citadela, ulice i javni prostori su zapušteni, dovodeći čitavo područje u opasnost.
3. Neadekvatno ili nikakvo urbanističko planiranje – besplanski razvoj može ugroziti delikatnu ravnotežu Starog grada. Neprovjerena gradnja i nedostatak mjera zaštite narušava autentičnost ovog područja.
Nakon upoznavanja sa tri glavna izazova, moramo istaći važnost održivosti u Starom gradu.
* Očuvanje kulturnog identiteta: Održivost u Starom gradu je ključna za održavanje njigovog jedinstvenog karaktera i kulturnog identiteta. Prihvatajući održive prakse, osiguravamo da buduće generacije mogu iskusiti isti šarm i autentičnost koju cijenimo i koju, ne reagujemo li, vidno gubimo.
* Poboljšanje kvaliteta života: Održive inicijative doprinose višem kvalitetu života i za stanovnike i za turiste. Smanjenje zagađenja bukom i otpadom i doprinošenjem zelenim površinama poboljšava se opšte blagostanje zajednice.
* Ekonomska održivost: Održive prakse mogu doprinijeti ekonomskoj otpornosti Starog grada. Ekološki i kulturni turizam, lokalno zanatstvo i aktivnosti zasnovane na baštini mogu stimulisati ekonomski rast uz očuvanje autentičnosti starog urbanog jezgra.
Strateško planiranje održivog razvoja turizma u Starom gradu nije izbor već neophodnost u današnjem svijetu. Iako je budvanski Stari grad nekada bio jedini grad na teritoriji današnje Budve, a danas je glavni centar i dio opštine Budva, po svojim karakteristikama, istoriji i teritorijalnoj lokaciji koja je pod raznim uticajima, mora se zasebno posmatrati i posvetiti mu se posebna pažna i pa čak i posebna Strategija koja bi se bavila sledećim nezaobilaznim stavkama:
Očuvanje baštine: Sprovesti sveobuhvatne planove za očuvanje nasljeđa kako bi se zaštitile istorijske zgrade, kuće, spomenici i javni prostori. Ovo uključuje redovno održavanje, projekte restauracije i adaptivnu ponovnu upotrebu starih struktura.
Pametno urbano planiranje: Razviti i implementirati strategije održivog urbanog planiranja koje daju prioritet zelenim površinama. Treba obratiti pažnju na očuvanje znamenitosti i održavanje istorijskog tkiva grada.
Angažovanje zajednice: Uključiti lokalnu zajednicu tj. stanovnike Starog grada u procese donošenja odluka. Njihov uvid u istoriju, tradiciju i potrebe ovog područja je neprocenjiv za razvoj održivih rješenja koja se šire u zajednici, opštini, regionu, državi.
Upravljanje održivim turizmom: Sprovođenje odgovornih praksi u turizmu, uključujući kvote posjetilaca, obilaske sa vodičem i obrazovne programe, premiještanjem velikih festivalskih i koncertnih bina na pogodniju lokaciju. Pravednim širenjem koristi od turizma, Stari grad može ublažiti negativne uticaje prekomjernog turizma.
Zelena infrastruktura: Integrisanje zelene infrastrukture kao što su drveće, cvijeće i održivi sistemi upravljanja atmosferskim vodama. Oni ne samo da doprinose održivosti životne sredine, već i poboljšavaju estetsku privlačnost Starog grada.
Energetska efikasnost: Podsticati korišćenje energetski efikasnih tehnologija u starogradskim strukturama. Legalna nadogradnja zgrada modernim, ekološki prihvatljivim sistemima može značajno smanjiti potrošnju energije i uticaj na životnu sredinu.
Na kraju, da rezimiramo. Stari grad nije relikt prošlosti, on je živo biće koje može održivo napredovati u budućnosti. Usvajanjem holističkog pristupa održivosti, možemo osigurati da ovo istorijsko urbano područje nastavi da očarava i inspiriše generacije koje dolaze. Kroz odgovorno planiranje, napore u očuvanju i uključivanje zajednice, možemo uspostaviti harmoničan balans između očuvanja prošlosti i izgradnje održive budućnosti za naš Stari grad.
Kolumna: Stari grad – strateški pristup, objavljena je na portalu RTV Budva. https://www.rtvbudva.me/vijesti/stari-grad-strateski-pristup/75742
