Globalno zagrijavanje je oštra i neporeciva realnost. Prosječna godišnja temperatura vazduha na površini planete Zemlje porasla je za 1,2ºC od kasnog 19. vijeka. Zapanjujuće, sjeverno-evropsko ljeto 2023. postavilo je rekord kao najtopliji period u zabilježenoj istoriji. Iako je trend zagrijevanja globalan, on nije ujednačen; određeni regioni, poput mediteranskog basena, doživljavaju porast temperature koji premašuje globalni prosjek i već dostiže 1,5ºC.
Mediteranski gradovi su posebno osetljivi na globalno i regionalno zagrijevanje, pogoršano efektom urbanih toplotnih ostrva. Noću, gradski centri često ostaju znatno topliji od svojih seoskih djelova. Ovaj fenomen je rezultat mješavine faktora: saobraćaja vozila, industrijskog sagorijevanja, vještačkog osvjetljenja, oslobađanja uskladištene toplote iz zgrada i neefikasnih sistema za odvodnjavanje.
Čak i bez porasta stanovništva, urbana vrućina se intenzivirala, posebno tokom toplotnih talasa. Dnevne temperature su dodatno povišene zračenjem toplote koju emituju zgrade, ulice i autoputevi, što direktno utiče na prosječnog građanina. Ovaj višak toplote štetno utiče na zdravlje ljudi, povećavajući stopu morbiditeta i mortaliteta i značajno smanjujući klimatski komfor.
Kakav je odgovor gradova na toplotne izazove?
Kao odgovor na strašne izazove koje predstavljaju klimatske promjene, veliki gradovi su primijenili različite strategije za smanjenje emisije gasova staklene bašte i prilagođavanje novim klimatskim realnostima, sa ciljem da zaštite svoje građane.
Jedna od najprihvaćenijih mjera je urbano ozelenjavanje, koje pomaže u ublažavanju viška toplote. Pored toga, pokrivanje pješačkih ulica i ograničavanje pristupa privatnim vozilima gradskim centrima ne samo da smanjuje toplotu, već i poboljšava kvalitet vazduha i umanjuje zagađenje bukom, pružajući bezbroj prednosti gradskim stanovnicima.
Za borbu protiv prevelike dnevne vrućine poslednjih godina uvedena su „klimatska skloništa”. Ovi prostori otvorenog pristupa, bez obzira da li su pokriveni ili otvoreni, održavaju ugodne uslove životne sredine sa dovoljno vode i prijatnim temperaturama. Oni služe kao utočišta za stanovnike tokom ekstremnih vrućina (ili hladnoće). Ove „urbane oaze“ obuhvataju biblioteke, gradske centre i kulturne objekte u kojima građani mogu da pronađu predah tokom najtoplijih djelova dana. Parkovi sa gustom hladovinom i vodenim elementima takođe služe ovoj svrsi, nudeći prijeko potrebno olakšanje i zaštitu od vreline.
Turisti su posebno ugroženi
Turisti su posebno osjetljivi na vremenske prilike, koje sve više utiču na njihov ukupni doživljaj i spremnost da se vrate ili preporuče destinaciju. Pošto često provode duge sate istražujući grad pješke, njihova produžena izloženost ekstremnim temperaturama čini ih posebno ranjivim i potrebni su im alternative za hlađenje u turističkim područjima.
Iako je istina da grad koji je dobro opremljen za svoje stanovnike koristi i turistima, postoje fenomenalni primjeri za namjenska klimatsko-turistička skloništa. Ova skloništa bi se malo razlikovala od tipičnih urbanih oaza, prilagođenih jedinstvenim potrebama kratkoročnih posjetilaca.
Strateški locirana u popularnim turističkim područjima, ova skloništa bi trebalo da budu dizajnirana za kratke posjete, pružajući brzo oslobađanje od vrućine. Turističke atrakcije, kao što su spomenici i muzeji, mogu uključiti određena područja pod kontrolom klime koja služe kao utočišta, nudeći udobno okruženje sa pristupom vodi i hladnom vazduhu.
Jasna identifikacija i oznake za ova klimatsko-turistička skloništa su od ključne važnosti da bi se osiguralo da ih posjetioci mogu lako pronaći i koristiti. Obezbjeđivanje pristupačnih i dobro obilježenih skloništa na ključnim turističkim mjestima može poboljšati cjelokupno iskustvo posjetilaca, čineći gradove privlačnijim destinacijama čak i u ekstremnim vremenskim uslovima.
Budva kao grad pionir u Crnoj Gori u poboljšanju kvaliteta života građana i iskustava turista tokom toplotnih talasa
Od januara 2024. Opština Budva je otpočela sa realizacijom projekta Cool Noons – Hladna podneva, a koji je dio Interreg Euro MED Programa Evropske unije.
Projekt COOL NOONS ima za cilj da pruži podršku gradovima na području Mediterana kako bi se prilagodili izazovima klimatskih promjena, istovremeno poboljšavajući život stanovnika i posjetilaca. Kako bi to postigli, građani će učestvovati u procesima donošenja odluka i testiranja različitih rješenja. Cilj je smanjiti rizike povezane s klimatskim promjenama koji mogu negativno uticati na turizam, a misija projekta je unaprijediti mediteranske gradove i učiniti ih održivijima i privlačnijima za sve.
Projekat je sačinjen od 6 perioda od kojih su kreiranje baze podataka i mapiranje teritorije – ruta dio prvog perioda realizacije. U drugom periodu otpičinje aktivnost Testiranja i praćenja rješenja. Ova aktivnost će se u 2024. godini baviti testiranjem ruta koje će biti najpogodnije za sprovođenje rješenja, a već sledeće godine, 2025., podrazumijevaće testiranje odabranih solucija.
I ostali gradovi u Crnoj Gori treba što prije da se aktiviraju i otpočnu sa projektima koji će poboljšati kako kvalitet života i zdravlja stanovništva, tako i ukupan ugođaj boravka turistima.
Autor:
Marija Lazarević, MSc
Ekspertkinja u planiranju i upravljanju turističkim destinacijama
MariXperience D.O.O.
